Efekt lifta
U jednoj dalekoj zemlji živio je u XIX. stoljeću jedan arhitekt-futurist. Iz tog feljtonističkog razdoblja ostale su nam zapisane svakojake priče za široku publiku, pa je tako vjerojatno do mene došla i ova. Od časnog je izvora pa u njenu autentičnost nemojte sumnjati. Bilo kako bilo, dobio je on zadatak, od važnih investitora, da projektira grad budućnosti. Zato si je postavio pitanje: kako će ljudi živjeti u industrijskoj civilizaciji koja je dolazila? Mislio, mislio i ne domislio. Sve što bi smislio bilo je «šuplje i nije držalo vodu».
Zato on, poljuljana samopouzdanja pribjegne lukavstvu. Pođe kod neke vidovnjakinje koja je gatala iz kristalne kugle i svijetu proricala budućnost i upita je: «Kako će izgledati gradovi u budućnosti?» Žena se pitanju začudi ali se ne dade zbuniti već za dobre pare dozva dobre duhove i za trenutak naš junak ugleda u odsjaju kugle obrise budućeg New Yorka. Vidio je goleme stokatnice i velike avenije. Požurio je u biro i počeo projektirati grad koji je vidio u kristalnoj kugli proročice.
Postavio je kuće od sto katova i poredao po vertikali a prema klasnoj hijerarhiji ljude u nju. Najbogatije je smjestio u prizemne etaže, više činovnike iznad, zatim niže činovnike i administraciju i tako se penjao da bi na kraju na stote katove smjestio proletersku sirotinju i tamo im izgradio i tvornice i stanove i male škole. Tko bi se od bogatih penjao na tako visoke katove a i sirotinja će se gore rađati i umirati, mislio je. Izgradio je on i mostove među neboderima također na klasnoj osnovi: široke i ukrašene šetnice i parkove na nižim katovima za bogataše i uske viseće mostiće za sirotinju na najvišim. Zadovoljan učinjenim predočio je planove budućim investitorima i oni su ih, kao notornu ludost s prezirom odbili; molim te, kuće od sto katova, pa 'ko će se penjati toliko!
U cijeloj priči nedostajala je samo jedna karika. Nije se znalo niti pretpostavljalo da će postojati liftovi. Samo nedostatak jedne, naoko marginalne spoznaje, zaveo je i projektanta i investitore na krivi put. Necjelovit pristup rješavanju problema zato i daje pogrešne rezultate. Taj feler u planiranju naziva se «EFEKT LIFTA».
Mišo Dunović
nedjelja, 8. veljače 2004.
